JU Centar za socijalni rad, Breza
ZAVNOBIH-a  br 6
71370 Breza
tel: 032/783-912
fax: 032/789-430

Informacija

Za sve informacije vezane za ostvarivanje prava uz odgovarajuću mjeru, uslugu i oblik socijalne i porodične zaštite, a u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, obratite nam se na e-mail : centarbr@outlook.com

RukePlave.jpg

Poštovani,

Dana 25.12.2017.godine izvršene su isplate za:

- jednokratna novčana pomoć za porodilje,
- stalna novčana pomoć.

U Brezi, gradu ćumura, rudari danas slave svoj praznik. Nažalost, iako je praznik, proizvodnja ne smije stati, te se i na današnji dan mnogi rudari nalaze nekoliko stotina metara pod zemljom. Vrijedan, pošten i težak je to posao, koji zahtijeva fizičku i psihičku snagu.

U 21. vijeku, rudarski šljem, lopata i čizme, oprema su rudara u Bosni i Hercegovini. Međutim, to ih ne sprječava da kvalitetno obavljaju svoj posao.

Za sve rudare postoji samo jedan nedostižan uzor. Ime mu je bilo Alija Sirotanović. Otkako je Bosne i rudnika, nikad u jednom danu sitniji čovjek od Alije u jamu nije ušao, i istog dana veće ime od Alijinog iz jame nije izašlo. Pobijedivši rusa Strahanova, postigao je svjetski rekord u iskopu uglja, po čijem djelu se grad Breza i danas poznaje.

Povodom 21. decembra, Dana rudara, upućujemo najiskrenije čestitke svim rudarima i komoratima, te im želimo nastavak uspješnog rada i poslovanja. SRETNO!

Dana, 12.12.2017. godine JU Centar za socijalni rad Breza, pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona, u sklopu projekta „Dječija nedjelja“ organizovala je Okrugli stol na temu: „Značaj zamjenske porodice kao oblika zbrinjavanja“. Okrugli stol se održao u Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“ Breza.

Cilj ovo događaja jeste ukloniti predrasude šire javnosti o hraniteljstvu, te ih informisati sta znači hraniteljstvo. Pod hraniteljstvom se podrazumijeva smiještanje djeteta bez roditeljskog staranja u porodicu sa kojom nadležni Centar za socijalni rad zaključi ugovor, gdje ono ostaje do završetka redovnog školovanja, maksimalno do navršene 26. godine.

Opširnije: Okrugli stol na temu hraniteljstva

Prije sedamnaest godina (2000), Generalna skupština UN proglasila je 18. decembar Međunarodnim danom migranata. Još 1990. godine na taj je dan usvojena Konvencija za zaštitu svih migranata radnika i članova njihovih porodica. Prema službenim podacima Ujedinjenih naroda, u svijetu živi oko 200 milijuna migranata. Nikada nije bilo više onih koji žive ili borave u zemljama u kojima nisu rođeni. Pod snažnim utjecajem ratnih, političkih, ekonomskih i društvenih zbivanja, milioni ljudi su u posljednjih nekoliko decenija iselili iz zemalja Balkana. Ove godine današnji datum ima višestruko veće značenje, jer je cijeli svijet suočen sa, čini se, nikada većom migrantskom krizom. Prema procjenama Ujedinjenih Naroda u Siriji i dalje živi 17,9 milijuna ljudi. Prije rata ih je bilo 24,5 milijuna, što znači da je više od 6 milijuna ljudi prisilno iselilo. Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH), BiH trenutno ima oko 3,5 miliona stanovnika, a podaci institucija govore da izvan naše zemlje živi oko 1,5 miliona ljudi. Većinu bosanskohercegovačke dijaspore čine osobe koje su izbjegle ili protjerane iz svojih domova tokom rata od 1992. do 1995. godine, a uglavnom su to pripadnici bošnjačkog naroda. Nijedna od država regije nema precizne podatke o broju svojih ljudi u iseljeništvu. Posljednja istraživanje su pokazala da je u posljednje četiri godine BiH napustilo 150.000 stanovnika. Najviše brine što odlaze kompletne porodice sa djecom, mladi i kvalifikovani ljudi koji su tek trebali da daju svoj pravi doprinos našem društvu. Nema političke volje za sprječavanje odlaska, posebno mladih, nema programa koji bi ih zadržali, pa čak je sve manje i pustih obećanja da će sutra biti bolje. Ekonomska kriza, bespravnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija u našoj zemlji samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne kompletne porodice, posebno mladi, napuštaju svoju domovinu zauvijek. Smatra se da će BiH posljedice osjetiti tek za desetak godina, s obzirom na to da se već uveliko osjeti trend sve manjeg broja upisane djece u osnovne škole, što je zabrinjavajući parametar. Nažalost BiH trenutno nema adekvatan odgovor na ovaj, možda i najveći problem našeg društva!

Prije sedamnaest godina (2000.), Generalna skupština UN proglasila je 18. decembar Međunarodnim danom migranata. Još 1990. godine na taj je dan usvojena Konvencija za zaštitu svih migranata radnika i članova njihovih porodica.
Prema službenim podacima Ujedinjenih naroda, u svijetu živi oko 200 milijuna migranata. Nikada nije bilo više onih koji žive ili borave u zemljama u kojima nisu rođeni.
Pod snažnim utjecajem ratnih, političkih, ekonomskih i društvenih zbivanja, milioni ljudi su u posljednjih nekoliko decenija iselili iz zemalja Balkana.
Ove godine današnji datum ima višestruko veće značenje, jer je cijeli svijet suočen sa, čini se, nikada većom migrantskom krizom.
Prema procjenama Ujedinjenih Naroda u Siriji i dalje živi 17,9 milijuna ljudi. Prije rata ih je bilo 24,5 milijuna, što znači da je više od 6 milijuna ljudi prisilno iselilo.

Opširnije: 18. decembar Međunarodni dan iseljenika

 Međunarodni dan ljudskih prava, obilježava se širom svijeta već 67. godina za redom, kao podsjetnik da svaki čovjek ima pravo na život, slobodu i sigurnost. 

 Opća skupština UN-a proglasila je 10. decembar kao Međunarodni dan ljudskih prava, kako bi se usmjerila pozornost “naroda svijeta” na ljudska prava koja su zagarantovana i neotuđiva.

Ovim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka – od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.Deklaracija, između ostalog, navodi da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.Rođenjem i prvim trenutcima života čovjek posjeduje ljudska prava. Ona su zagarantovana, neotuđiva i regulisana nizom međunarodnih dokumenata.

Unatoč visokoj razini zaštite ljudskih prava u modernim društvima koja je zagarantirana nizom  nacionalnih i međunarodnih propisa i dokumenata, nažalost, svjedoci smo i brojnih primjera kršenja temeljnih ljudskih prava diljem svijeta. Ratovi, siromaštvo, diskriminacija po raznim osnovama i s tim povezan nejednak pristup resursima zajednice umanjuju mogućnosti uživanja temeljnih ljudskih prava.

Građani BiH ombudsmanima za ljudska prava u 2017.-toj godini najčešće su se žalili na postupanje organa pravosuđa, prije svega na rad sudova i tužilaštava, te na rad i funkcionisanje organa uprave.

Zadaća svakog pojedinca kao i zajednice u cjelini jeste raditi na afirmaciji ljudskih prava i izgradnji društva jednakih mogućnosti. Pri tome posebnu pažnju i zaštitu valja osigurati najranjivijim pojedincima koji nisu u mogućnosti samostalno se izboriti za svoja prava.